Da su upornost, ambicija i želja za uspjehom osobine svojstvene samo onim velikim, odraslim i zrelim ljudima, razuvjerava desetogodišnja Anđela Peulić iz Banjaluke.

Neposredna, ljupka i šarmantna, ona plijeni pažnju dok iz razgovora sa njom stičete utisak kako je naprosto rođena za scenu.

Talentovana Anđela na dječju muzičku scenu zakoračila je sa nepunih sedam godina, kada se prvi put pojavila na “Đurđevdanskom festivalu” sa pjesamicom “Šarica bubamarica” i osvojila peto mjesto.

“Muzika je moja najveća ljubav i moj život, ona je sve”, riječi su kojima je ova djevojčica opisla šta za nju znači muzika.

“Sjećam se svog prvog nastupa i nisam imala tremu”, kaže nam Anđela.

Ponosni roditelji, majka Danijela i otac Boris govore kako je baš od malih nogu stalno nešto pjevušila, dok je u vrtiću počela da pokazuje talenat. Ipak, muzičke uspjehe postiže zahvaljujući velikoj želji i upornosti.

“Pratimo samo njene želje i pomažemo joj u tome, a nama kao roditeljima je najveća sreća kada vidimo njeno zadovoljstvo i osmijeh”, govori Danijela i dodaje da najbolje ulaganje u dijete jeste ono u obrazovanje.

Anđela je učenica četvrtog razreda Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” dok njene stranice u školskom dnevniku krase petice iz svih predmeta, a uporedo pohađa i prvi razred Muzičke škole “Vlado Milošević”.

“Želja i cilj su mi bili da naučim uporedo svirati i pjevati, pa sam krenula u muzičku školu i sviram klavir”, govori Anđela.

Učestvovala je na brojnim festivalima širom Republike Srpske te onim kao što su “Čarolija” u Beogradu i “Čarobna frula” u Zagrebu, a dobila je poziv za festival u Sloveniji.

Ove godine drugi put je bila učesnica “Đurđevdanskog festivala” izvodeći pjesmicu “Ni velika ni mala”, na kojem je osvojila nagradu za najbolju interpretaciju, dok je na Međunrodnom festivalu “Čarobna frula” u Zagrebu osvojila drugo mjesto, a kući je donijela dvije diplome, trofej i medalju, ali je podijelila i prve autograme.

“Bila je učesnik festivala ‘Čarolija’ u Beogradu 2013. godine kao jedina predstavnica Banjaluke, a taj festival bio je humanitarnog karekatra”, kazala je njena majka i navela kako im je ipak najdraža nagrada za interpretaciju sa “Đurđevdanskog festivala”.

Kada je druga smjena, dok njeni drugari spavaju, Anđela ustaje u sedam sati kako bi stigla u muzičku školu na časove klavira i solfeđa, nakon toga, obavlja domaći zadatak i odlazi na nastavu. Iz njene sobe samo se čuju klavijature i pjesma.

Anđela govori kako su nastupi jedno veliko iskustvo, jer je njena najveća želja da se u životu bavi isključivo muzikom.

“Ona voli scenu, ali kako je starija, postala je svjesna šta znače javni nastup i scena, te se osjeti mala trema, jer zna kako se lako može pogriješiti”, objašnjava majka.

Anđela posebno voli pjesme Jelene Tomašević, kao što je “Ime moje”.

Ova mala zvijezda za svaki javni nastup ima posebnu garderobu koja prati pjesmicu koju izvodi, a za sve to je zadužena njena majka.

The post Desetogodišnja Anđela osvaja nagrade i dijeli autograme appeared first on ATV.

Tokom novogodišnje noći, 31. decembra i 1. januara, biće organizovan besplatan prevoz putnika autobusima na devet gradskih linija, saopšteno je iz Gradske uprave.

“Putnici će moći besplatno da se voze na linijama broj jedan, tri, šest, osam, 13A, 13P, 13B, 14 i 19″, navedeno je u saopštenju.

Iz Gradske uprave su napomenuli da će prevoz biti organizovan po “novogodišnjem redu vožnje”.

“Na svakih 30 minuta od 22.50 do 4.50 časova saobraćaće autobus na liniji broj šest Autobuska stanica – Lauš – Saračica, dok će autobus na liniji broj 14 Starčevica – Centar – Starčevica prevoziti putnike od 23 do pet časova”, rekli su u Gradskoj upravi.

Autobus na liniji broj 1 Mađir – Ortopedija – Nova bolnica saobraćaće na svakih 35 minuta od 23 do 4.40 časova.

“Na svakih sat vremena voziće autobus broj tri Centar – Vrbanja – Zeleni vir od 23 do četiri časa. Prevoz na svakih 60 minuta biće i na linijama broj osam Autobuska stanica – Lijeva Novoselija od 23 do pet časova, 13 A Centar – Zalužani od 22.30 do 5.30 časova, 13P Obilićevo – Petrićevac od 23 do pet časova i 19 Srpski Milanovac – Centar od 22.15 do 4.15 “, navode u saopštenju.

Autobus broj 13B Novo groblje – Lazarevo voziće od 22 do 4.50 časova na svakih 70 minuta.

The post Banjaluka: Besplatan prevoz u novogodišnjoj noći appeared first on ATV.

Na predstojećem skupštinskom zasjedanju naći će se novi lokalni ekološki akcioni plan za grad Banjaluku, za period od 2016. do 2021. godine, a sudeći po projektima koji su planirani ovim dokumentom, grad bi trebalo ne samo da doživi ogromne pozitivne transformacije, nego i da obezbijedi isto tako ogroman novac za realizaciju!

I dok su pojedini kapitalni projekti i zadaci prethodnog LEAP-a zaista realizovani u projektnom periodu, većina ih je samo prepisana u novo izdanje plana, ali tu su i neki od projekata kojima je rok završetka postavljen već za ovu i sljedeću godinu, a koji bi svakako bili pomak u odnosu na trenutno stanje.

Realan plan ili spisak želja

Tako je u 2016. i 2017. godini planirano projektovanje i izgradnja vještačkog jezera na području Botaničke bašte u zaštićenom području “Univerzitetski grad”, a ovaj projekat pored poboljšanja turističke ponude grada, ima cilj povećanje raznovrsnosti biljaka kao i kvalitetniju odbranu od poplava. Prema procjenama, troškove izgradnje od 200.000 evra snosili bi grad, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, te EU fondovi.

Samo godinu nakon dobijanja vještačkog jezera u kampusu, grad bi trebalo da dobije i uslugu iznajmljivanja javnih bicikala na dvije lokacije.

– Za pilot-projekat “Javni bicikl u gradu – vozi i uživaj” rok implementacije je 2018. godina, a budžet bi iznosio 30.000 maraka. Nosioci aktivnosti biće Gradska uprava i Auto-moto savez Srpske, a cilj je uspostaviti sistem iznajmljivanja i korišćenja javnih bicikala koji bi bio dobro prihvaćen od građana – kažu predlagači iz Instituta za građevinarstvo Banjaluka.

Već za narednu godinu LEAP-om je predviđeno i izmještanje pretovarnog centra boksita iz Ložioničke ulice na tehnički i tehnološki uređeniju lokaciju. Iako nije precizirano gdje bi se takva lokacija mogla nalaziti, o tome bi trebalo da odluče Rudnici boksita Banjaluka i “Željeznice RS”.

Smanjenje aero-zagađenja

Kada je u pitanju aero-zagađenje, jedna od prvih konkretnih mjera biće regulisanje pravila u javnom gradskom prevozu. Osim redukcije zagađivača, “podmlađivanje” vozila javnog prevoza svakako bi dalo još bolje rezultate o pitanju bezbjednosti putnika i tehničke ispravnosti vozila.

– Osavremenjavanje voznog parka javnog gradskog prevoza predviđeno novim planom podrazumijeva da sva vozila javnog prevoza do 2017. godine ispunjavaju normu “evro 5″ o kvalitetu izduvnih gasova – navodi se u planu.

Do 2018. godine takođe bi trebalo da bude implementiran projekat proglašenja park-šuma Starčevica i Trapisti. Ovaj posao trebalo bi da završe Gradska uprava i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, a u 2018. šume na Starčevici i Trapistima trebalo bi da predstavljaju park-šume sa svim elementima neophodnim za aktivnu i pasivnu rekreaciju.

Predstavnici ekoloških udruženja prilično su skeptični prema novom planu, pošto po njima to više liči na spisak lijepih želja nego na ostvariv projekat.

– Kod nas se na cijelom tom planu i inače radi samo da bude ispunjena forma, a da se kasnije niko ne drži tog istog plana. Dio sa planom proglašenja park-šume bio bi nešto pozitivno, jer za razliku od parka prirode, u ovom slučaju bila bi i ograničena svaka gradnja u tom području – kaže Goran Pivašević iz “Rekreativne zone Banjaluka”.

LEAP, koji će se pred odbornicima naći na predstojećem skupštinskom zasjedanju, sadrži još niz projekata koji, pored ostalih, uključuju i gradnju kolektora, postrojenja za preradu otpadnih voda, zamjene energenata koje troši “Toplana”, kao i pojedinačna ložišta, subvencionisanje korišćenja alternative mineralnim đubrivima i bolju kontrolu upravljanja čvrstim otpadom.

Zdrava hrana i čist vazduh

Predlagači lokalnog ekološkog akcionog plana anketirali su i građane, postavljajući im različita pitanja iz oblasti zaštite životne sredine, zdravlja zajednice i efikasnosti privrede.
Nakon analize, za naredni šestogodišnji period predložili su sljedeće ciljeve – čistiji vazduh tokom zimskih mjeseci, zaštita i valorizacija predjela sa visokovrijednom biološkom raznolikošću, promocija prirodnih ljepota i vrijednosti i njihova turistička valorizacija, iskorišćavanje velikih površina obradivog nezagađenog zemljišta za proizvodnju zdrave hrane, te privlačenje stranih investicija i zajednička ulaganja u otvaranje proizvodnih pogona u regiji.

The post Plan ili želje: Jezero u kampusu, šuma-park na Starčevici? appeared first on ATV.

Opšte veselje u Snješkovu. Još kad je stigao Djed Mraz, svi su bili posebno radosni. Tako i treba pred praznike, kažu organizatori Snješkova, nesvakidašnje manifestacije koja će da obogati zimska dešavanja u Banjaluci.

Mališani će, između ostalog, moći da uživaju u predstavama, druženju sa crtanim junacima i poklonima. Neki su ih već dobili.

‘Snješkovo’ je oživjelo u holu Dječijeg pozorišta Republike Srpske i rasplamsaće maštu najmlađih, ali i onih starijih, u narednih deset dana. Ulaz je besplatan, a svi oni koji budu mogli i htjeli, moći će da ostave koju marku u humanitarne svrhe. Prikupljaće se dobrotvorni prilozi za Centar “Zaštiti me”.

“Sada se, za Banjaluku, može reći da je centar praznične atmosfere u Srpskoj. Pored ‘Snješkova’, već nekoliko dana radi i ‘Zimzograd’. I tamo se odlčno provode sve generacije”, rekao je direktor Dječijeg pozorišta Republike Srpske Predrag Bjelošević.

Svi koji žele u ‘Snješkovo’ mogu da ga posjete svakim danom do 20 časova. ‘Zimzograd’ je na otvorenom, pa se tamo može i kasnije. Na oba mjesta, sigurno vam neće nedostajati dobre zabave.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!

The post Snješkovo: Deset dana novogodišnjeg ludila za najmlađe Banjalučane appeared first on ATV.

 Crveni krst Banjaluka koji u gradu postoji više od 100 godina bukvalno je pred gašenjem, budžet im se smanjuje iz godine u godinu, od grada u 2015. nisu dobili ništa, a Zakon o položaju i ovlašćenjima Crvenog krsta RS (CKRS) se ne primjenjuje.

Mnogi se pitaju kako je moguće da grad ima novca za mnoštvo drugih udruženja, a nema za ono krovno i najznačajnije. Iz Gradske uprave se pozivaju na krizu, a Crvenom krstu su samo obećali da će ih podržati u određenim projektima u skladu s mogućnostima i punjenjem budžeta.

Prijeti totalni kolaps

– Nastaće totalni kolaps, ako nešto ne bude riješeno. Mi smo u katastrofalnom položaju i rad nećemo moći da nastavimo ukoliko ne dobijemo neka sredstva. Tražimo da se bar sprovodi zakon po kojem, između ostalog, od prihoda od ulaznica za koncerte i priredbe pet odsto od svake ulaznice ide u korist Crvenog krsta. Kada je postojala Služba društvenog knjigovodstva (SDK) to je išlo preko nje, imali smo osnovne prihode za rad – da pomažemo ljudima koji nam se svaki dan obraćaju. Nakon toga smo godinama dobijali pomoć od grada, ali od ove godine ni toga više nema – rekla je za Press RS Željkica Ilić, sekretarka Crvenog krsta Banjaluka.

Zakon i sankcije

Članom 9 Zakona o položaju i ovlašćenjima CKRS, sve društvene organizacije i druga pravna lica kao i građani i njihova udruženja, a koji organizuju priredbe (kulturne, bioskopske, zabavne, sportske i dr.), na koje je dozvoljen pristup s plaćenim ulaznicama, dužni su da naplaćuju u korist Crvenog krsta pet odsto na vrijednost svake prodate ulaznice.

U korist Crvenog krsta ide i dio od prodaje muzičkih CD-ova. Kontrolu obračuna uplate sredstava, koje gotovo da nema, vrše nadležni organi RS. Kazne se kreću od 2.500 do 10.000 KM.

Od grada ova humanitarna organizacija dobija novčana sredstva za rad javne kuhinje, ali kako tvrde, ona su gotovo stalno u istom iznosu, uprkos tome što cijene divljaju.

– Što se tiče prihoda na koje imamo pravo po zakonu oni su svedeni na nulu. Nešto minimalno nam na kraju godine stigne od dvorane „Borik” od prodatih ulaznica, i to je to. Razgovarali smo s predstavnicima grada, koji su nam proteklih godina davali oko 80.000 maraka za aktivnosti, ali nisu mogli ništa da nam obećaju. I šta sada da mi kažemo ljudima koji nam dolaze i mole za bilo kakvu pomoć? Pa, sami ste svjesni kakva je situacija, a mi kao glavna humanitarna organizacija ne možemo pomoći tim ljudima. Trudimo se da održimo stvari, ali ne možemo živjeti samo od članarina i ono malo donacija – dodaje Željkica Ilić.

Zakon postoji, ali ga niko ne poštuje

Za krovni republički Crveni krst nadležno je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, a za rad lokalnih organizacija gradovi i opštine. U banjalučkoj organizaciji ističu da su svjesni da je kriza i da novaca u budžetu ima sve manje, ali traže da bude uspostavljen kontrolni organ koji će pratiti sprovođenje zakona, ako se već ne mogu pronaći sredstva za ovo udruženje.

– Lavovski smo posao uradili za vrijeme poplava. Naši volonteri su se organizovali veoma brzo. Svi su nas hvalili, ali kada je sve prošlo leđa su nam okrenuli. Dovedeni smo do zida i ne znamo kuda dalje. Pitala sam predstavnike grada: Pa, zar je moguće da gradu nije potreban Crveni krst? Ako je tako, neka nam kažu, jer ovako ne ide dalje – zaključuje naša sagovornica.

Zakon o položaju i ovlašćenjima CKRS donesen je još 1994. godine. Iako je u članu 6 ovog zakona naveden niz izvora sredstava (članarina, donacije, budžet, fondovi, lutrija i prihodi od igara na sreću) malo toga se poštuje i vrlo malo uopšte stigne do ove humanitarne gradske organizacije.

Rafovi u skladištima banjalučkog Crvenog krsta su gotovo prazni. U slučaju elementarne nepogode ili neke druge katastrofe Crveni krst bi mogao malo šta da učini, osim da se okrene svojim vjernim volonterima. U gradu u kojem živi oko 200.000 ljudi Crveni krst je izgleda doveden do prosjačkog štapa. Prema nezvaničnim informacijama u njihovom skladištu ima tek nekoliko kilograma brašna i šećera i nekoliko konzervi mesnog nareska.

The post Banjalučki Crveni krst pred gašenjem appeared first on ATV.

U utorak 22.decembra u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u 19 časova biće održana promocija prve banjalučke bajke za djecu “Avanture Trbe i Dugog”, autorke Jelene Kojović Tepić i ilustratora Dejana Mijatovića.

Prva knjiga iz serijala “Avanture Trbe i Dugog” je nakon 2 godine stvaranja spremna da vas pusti u svijet neobičnih junaka koji, zahvaljujući svojim različitostima i spremnosti da rade zajedno, mogu da prođu prepreke koje čitava vojska vitezova ne može da prebrodi.

Trba, Dugi, Zmaj i Princeza su sigurno na početku jedne uspješne priče, i sa ponosom vas pozivamo da budete sa nama na njihovom prvom predstavljanju.

U 18.00 prije druženja sa autorima Trbe i Dugog, biće organizovana kreativna radionica za djecu, u kojoj će mališani zajedno bojiti , sastavljati igračke od papira i okititi novogodušnju jelku u Muzeju.

Uz zmajeve kolače, koje za ovu priliku specijalno pravi Kričerka, i jednog specijalnog gosta, obećavamo da ćete se dobro zabaviti.

Na promociji učestvuju:

Jelena Kojović Tepić, autor priče
Dejan Mijatović, ilustrator,
Mladen Đukić, producent i izdavač,
Larisa Pejić, recenzent,
Sarita Vujković, direktor MSURS
i voditelj promocije Grigorije Tepić

The post Promocija bajke “Avanture Trbe i Dugog“ i radionica za najmlađe appeared first on ATV.

Vazduh u Banjaluci u posljednja 24 časa bio je duplo zagađeniji od granica normale. Najgore je bilo u jutarnjim i večernjim satima, a svemu je kumovala Gusta magla koja prekriva grad posljednjih dana.

„Granična vrijednost je 50 mikrograma, znači 24 časovni prosjek je 50 mikrograma, a evo mi smo imali juče u prosjeku 24 časa 117, duplo je više povišeno“, rekla je Ranka Radić načelnik Odjeljenja za zaštitu životne sredine u Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS.

Iako je zagađenje, duplo više od granične vrijednosti, iz RHMZ uvjeravaju da nema razloga za brigu. Kažu, situacija je privremena.

„Sinoptička situacija pokazuje da će sljedećih dana biti sve manje magle što znači da bi i ovo zagađenje trebalo da bude u padu“, kaže Ranka Radić.

Visoka koncetracija smoga i magla, itekako mogu uticati na hronične bolesnike, poručuju stručnjaci. Pogotovo na asmatičare.
” I da što više izbjegavaju kretanje prilikom magle i aerozagađenja i takođe mogu da im savjetujem da se ne izlažu izlasku u kolektive zbog mogućnosti dobijanja virusnih infekcija, koje može samo da bude jedan dodatni element za pogoršanje njihove hronične bolesti”, kaže Siniša Gajić pulmolog.

Ovakva situacija je uobičajena za ovo doba godine zbog vremenskih uslova i loženja. A zbog korišćenja uglja lošijeg kvaliteta poznatijeg kao ćumur, situacija će se ponavljati iz godine u godinu.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!

The post Banjalučani udišu zagađen vazduh appeared first on ATV.

Svi smo se borili, bilo je teško, ali niko nije odustajao i to Kozara ne zaboravlja, priča Desa Malbašić, rođena Topić, nosilac partizanske spomenice. Cijeli Drugi svjetski rat provela je Desa u rovovima, na prvim borbenim linijama.

U svojoj 95-oj godini sve pamti, ljudi odlaze, ali su sjećanja živa, intenzivna.

“To je bio jedan rat, jedna borba narodna, ali je narod bio svjetiljka, bilo je biti ili ne biti”, rekla je Desa.

U Banja Luci živi 11 nosilaca partizanske spomenice, a većina ih je lošijeg zdravlja. Zato su predstavnici SUBNOR-a i gradske vlasti odlučili da umjesto tradicionalnog prijema u Gradskoj upravi, posjete borce u njihovim domovima i pokažu im da nisu zaboravljeni.

“Od 11 8 ih nije pokretno pa smo odlučili da mi dođemo njima a ne oni nama to je naša drugarska obaveza”, rekao je potpredsjednik SUBNOR-a Rade Džajić.

“Posebno mi je drago da sam upoznala Desu jednu partizanku, damu, koja se nije plašila, koja je jurišala na položaje”, rekla je v.d. načelnika za društvene djelatnosti Ljubinka Dragojević.

Svako od nosilaca partizanske spomenice dobio je skroman poklon i po 300 maraka. Prema podacima SUBNOR-a u životu je tek nekoliko stotina pripadnika NOB-a, a taj broj iz godine u godinu sve je manji. Majka Desa kako je ukućani zovu, ispratila nas je sa riječima- čuvajte se i čuvajte slobodu.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!

The post Banjaluka: Pokazali da nisu zaboravili nosioce partizanske spomenice appeared first on ATV.

U Ponirskoj ulici u najvećem gradu Republike Srpske ne saobraćaju niža vozila, a zaobilaze je i komunalna preduzeća kao i vozila zimskih službi.

Saobraćajnica koju koristi oko 300 domaćinstava nalazi se na nekoliko kilometara od centra grada, ali je u takvom stanju da bi se komotno moglo reći da se nalazi – na Mjesecu, piše Press.

Asfalt je u ovoj ulici toliko propao i dotrajao da zimske službe već godinama ne mogu čistiti snijeg. Ljudi s nižim automobilima odavno ne mogu uopšte da prođu ovuda, a kada padne snijeg, dovoljno je nekoliko centimetara da se korišćenje ove ulice pretvori u opasnu avanturu i za pješake, dok je automobilima u tom slučaju nemoguće proći bilo kuda.

Apeli bez odgovora

Pored toga, svi apeli za pomoć nisu urodili plodom, a mještani smatraju da ih je grad potpuno zaboravio.

“Ulica je zapostavljena i zaboravljena od nadležnih u Gradskoj upravi. Lično sam im se obraćao za pomoć, međutim, svi su me redom pitali gdje se uopšte nalazi ta ulica. Odgovor nisam dobio ni od koga “, kaže mještanin Igor Bajić.

Ponirska ulica

Pored činjenice da ova ulica nije obnavljana godinama, desilo se i da su prilikom prošlogodišnjih nepogoda još i bujice i klizišta dodatno otežali život mještanima. Podzemne vode su prouzrokovale klizište koje je ugrozilo i put i objekte u blizini, a sve to nikako nije pomoglo rješavanju problema s kojim se mještani ove ulice bore već godinama.

“Nema dok ne dođu i televizije i novine i da se vidi šta se radi ovdje. Tako je prošle godine došla televizija i samo zbog toga su nekako stavili sto metara rasvjete i zakrpili rupe od kojih vozilo nije moglo uopšte da prođe. Da nisu morali, ne bi nikad ni uradili. Rađen je i vodovod nedavno, pa je i to raskopavanje uništilo put do kraja”, kaže jedan od mještana u ovoj ulici.

Mještani se nadaju da će nadležne službe učiniti nešto da bi obezbijedile prohodnost puta, te omogućile da građani ovog dijela grada imaju i usluge komunalnih službi kako ljeti, tako i zimi.

U dijelu Ponirske ulice nedavno je rađen potporni zid i stabilizacija terena, kao i propusti i kanali za podzemne vode. Vrijednost investicije je 200.000 maraka, a šef Odsjeka za komunalne poslove, investicije i razvoj Draženko Kenjalo tada je najavio da će uskoro početi i rekonstrukcija puta.

” Izgradnjom potpornog zida stabilizovan je teren na ovom dijelu. Podzemne vode prouzrokovale su klizište koje je ugrozilo ne samo put već i objekte u blizini. Potporni zid je stabilizovao teren i zaštitio put, ali prije toga smo morali „prikupiti” podzemne vode i „odvesti ih”, da ne bi ponovo došlo do klizanja terena, tako da ćemo uskoro moći raditi i put”, rekao je Kenjalo.

Grad inače nema sredstava za sanaciju svih prioritetnih klizišta, odnosno onih koja ugrožavaju putnu infrastrukturu i objekte, a tek se očekuje plan sanacija za predstojeću godinu u skladu s raspoloživim sredstvima, tako da stanovnici ove “zaboravljene ulice”, sigurno neće brzo doći na red.

Prošle zime bili zatrpani smećem

Početkom ove godine u Ponirskoj ulici nije odvoženo smeće, jer vozila komunalnih službi uopšte nisu mogla da priđu kućama.
Takvo stanje trajalo je oko mjesec dana, pa su u januaru mještani bili “zatrpani” smećem i u strahu od zaraza i bolesti. Pošto se snježne padavine tek očekuju, stanovnici Ponirske se nadaju da ove godine neće ostati zatrpani smećem i neočišćenim snijegom kao prethodnih godina.

The post Nadomak centra grada: Banjalučka ulica koju svi zaobilaze appeared first on ATV.

Na području grada Banjaluka ove jeseni zasađeno je 430 sadnica u okviru održavanja javnog zelenila.

Na popunu drvoreda, odnosno zamjenu suvih, polomljenih ili na drugi način uništenih sadnica odnosi se 300 sadnica, a 130 je zasađeno u skladu sa lokalnim planom zaštite vazduha, saopšteno je iz Gradske uprave.

U saopštenju se ističe da zelene površine u gradu imaju višestruki značaj jer ublažavaju visoku temperaturu, povećavaju vlažnost, te utiču na strujanje vazduha i na smanjenje aerozagađenja.

The post Banjaluka: Zasađeno 430 sadnica appeared first on ATV.

Ljubitelji klizanja od naredne sedmice imaće još jednu površinu za ovu vrstu zabave na ledu jer je u toku priprema klizališta isped Muzeja savremene umjetnosti.

Klizalište će biti otvoreno u saradnji sa “Banjalučkom pivarom”, a otvaranje je planirano za ponedjeljak, potvrdili su nam u ovoj kompaniji.

Za razliku od klizališta u “Zimzogradu”, koje je na raspolaganju do 10. januara, ova ledena površina će biti na radost mnogih duže vremena, što je nedavno potvrdio gradonačelnik Slobodan Gavranović.

Mišo Vudrag, koji pravi klizalište, kaže da bi klizalište trebalo da opstane i na većim temperaturama.

– Led može da se održi do plus 15 stepeni, osim ako ne bude jugovine. Sve je do vremenskih prilika, a trenutno radimo na podizanju debljine leda- kazao je on.

Zasad nisu poznate cijene korištenja opreme i klizanja.

The post Klizalište u centru Banjaluke – od ponedjeljka appeared first on ATV.

Prije promocije ove sjajne slikovnice održana je i radionica za djecu u kojoj su mališani zajedno bojili i sastavljali igračke od papira junaka ove priče.

Ni djeca, ali ni roditelji nisu krili oduševljenje prvom banjalučkom slikovnicom.

Prva knjiga iz serijala “Avanture Trbe i Dugog” je nakon dvije godine stvaranja spremna da vas pusti u svijet neobičnih junaka koji, zahvaljujući svojim različitostima i spremnosti da rade zajedno, mogu da prođu prepreke koje čitava vojska vitezova ne može da prebrodi.

Autorka ove priče Jelena Kojović Tepić zahvalila je svima koji su podržali nastanak ove slikovnice i tako pomogli da Trba i Dugi dođu do svoje publike.

Da su Trba, Dugi, Zmaj i Princeza sigurno na početku jedne uspješne priče, pokazuje i to da je već u pripremi nastavak njihove avanture, ali i još poneko iznenađenje.

“U planu nam je da još dva nastavka “Avantura Trbe i Dugog” izdamo naredne godine, a još jedan od ciljeva u narednih tri do pet godina je da uradimo i animirani film o ovim junacima”, izjavio je Mladen Đukić, producent i izdavač ove knjige.

Priča o avanturi Trbe i Dugog je sve, samo ne obična i nema očekivan kraj.

The post Banjalučani su “ludi” za Trbom i Dugim appeared first on ATV.

Problemi koji su se godinama gomilali u “Toplani” ove sezone su isplivali na površinu sumnjama o namještenom tenderu i situacijom u kojoj su građani mogli ostati bez grijanja u samom jeku sezone.

Revizorski izvještaj za 2015. nije ukazivao na nepravilnosti u poslovanju, manje uštede jesu ostvarene, a Banjalučani nisu ostali bez grijanja uprkos dotrajaloj mreži koja često uzrokuje kvarove, koje više ni u “Toplani” ne znaju kako uspijevaju da saniraju.

Problemi sa “Higatom”

Početkom decembra “planula” je afera sa dobavljačem mazuta kompanijom “Higat”, zbog čijeg je neodgovornog ponašanja, kako su rekli u “Toplani”, došlo do ugrožavanja isporuke toplotne energije i situacije u kojoj je ovo preduzeće imalo mazuta za samo dva dana. Iz “Higata” su tvrdili da je upravo “Toplana” ta koja se neodgovorno ponijela prema svojim korisnicima.

Priča o namještenom tenderu za nabavku mazuta o kojem su govorili predstavnici “Higata” zasada je stišana, a gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović rekao je da će tražiti informaciju o ugovorima i aneksima ugovora koje je “Toplana” zaključila po osnovu javnih nabavki.

Iz “Toplane” nisu željeli da odgovore na pitanja na koji način je za dan-dva nabavljen mazut početkom decembra nakon situacije s “Higatom”, za koji su istakli da je “pozajmljen”, kao ni o najavama gradonačelnika. Ni iz Gradske uprave do zaključenja broja nema odgovora na pitanja o poslovanju “Toplane”.

Do ovog iznuđenog “pozajmljivanja” je došlo, kako je tvrdio direktor ovog javnog preduzeća Mićo Milovanović, baš zbog “Higata”, koji je tražio da mazut bude plaćen avansno, što oni nisu mogli ispoštovati. S druge strane u “Higatu” tvrde da su sve obaveze ispoštovali na vrijeme, a samo su tražili isto od “Toplane”.

Sukob je trenutno “zahladio”, a iz “Toplane” smo dobili kratak odgovor da preduzeće ima dovoljne količine mazuta za urednu i kvalitetnu isporuku toplotne energije, te da grijna sezona nije pod znakom pitanja.

Direktor “Toplane” Mićo Milovanović za Press tvrdi da građani ne treba da strahuju i uvjerava da će stanovi biti topli za vrijeme praznika, ali i do kraja sezone.

Opozicija traži promjene

Zoran Talić, odbornik PDP-a u Skupštini grada, rekao je da što prije treba uraditi detaljnu analizu poslovanja “Toplane” da bi se ustanovilo da li se ugovori zaključuju po zakonu i pod kojim uslovima. On tvrdi da je ova priča s “Higatom” samo predstava i zastrašivanje građana.

– Najvažnije je da prvo bude prečišćeno sve poslovanje “Toplane”, da se otkrije šta je to što je dovelo do toga da je ovo javno preduzeće u ovakvom stanju i da građani svake sezone praktično strijepe da li će imati uredno grijanje ili ne. A uz to ga plaćaju pošteno. Mislim da je stepen naplate čak 90 odsto. Sad oni, kad je došla zima, pričaju o mazutu i nabavci, pa šta su radili cijelo ljeto – pita se Talić.

On ističe da je grad do sada uložio milione u ovo preduzeće, a došli smo do stanja u kojem, kako kaže, “‘Toplanu’, koja je na izdisaju, drže na aparatima”.

Moglo bi se, tvrdi on, ući u javno-privatno partnerstvo nakon detaljne ekonomske i tehnološke analize stanja, ali i raditi na izmjeni odluke o opštim uslovima za isporuku toplotne energije. Po ovoj odluci, kaže Talić, “Toplana” praktično ima monopol na isporuku toplotne energije, jer je skupština ta koja određuje za sve, pa i za neko eventualno novo komunalno preduzeće, cijenu usluge.

– Građani bi dobili mogućnost da biraju između „Toplane” ili recimo nekog privatnog komunalnog preduzeća, koje bi gradilo svoje mini-kotlovnice po naseljima, pa bi predstavnici ZEV-a donosili odluke na koji će se sistem priključiti – tvrdi Talić.

Usluga i cijena

Objektivno gledajući, trenutno imamo “Toplanu”, koja nas košta milione, dotrajalu mrežu za koju vjerovatno nema nade i dugove koji su se godinama gomilali.
Takođe, stručnjaci tvrde da mazut plaćamo nerealno velikim iznosima, a cijena grijanja, prema tvrdnjama opozicije, nije u skladu sa kvalitetom usluge.

The post Toplana obećava Banjalučanima: Radijatori topli cijelu sezonu appeared first on ATV.

Ugostiteljski objekti u gradu, tokom prazničnih dana, od 25. decembra do 14. januara mogu raditi duže u odnosu na uobičajeno radno vrijeme.

Svi ugostiteljski objekti mogu raditi neograničeno prvog, drugog, sedmog i 14. januara, navodi se u zaključku koji je donio Slobodan Gavranović gradonačelnik. Ostalih dana prazničnog perioda ugostiteljski objekti mogu raditi jedan sat duže u odnosu na propisano radno vrijeme.

Restorani, ugostiteljski objekti za ishranu i piće i ugostiteljski objekti za piće mogu raditi od sedam do 1. čas iza ponoći radnim danima i od sedam do 2.časa iza ponoći, vikendom. Ugostiteljski objekti kojima je dodijeljen znak kvaliteta “zlatna kašika” mogu raditi od sedam do 2. časa radnim danima i od sedam do 3. časa iza ponoći vikendom.

Noćni klubovi – disko-barovi, disko-klubovi i noćni barovi mogu raditi od 19. do 4 časa radnim danom i od 19. do 5.časova vikendom, a saloni za posebne prilike kao što su svadbeni od sedam do 4 časa. U ovom periodu ugostiteljski objekti smješteni u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja rade u skladu sa propisanim radnim vremenom od sedam do 23 časa radnim danima i vikendom.

Na Dan Republike 9. januara na području grada, mimo odluke o određivanju radnog vremena pravnim licima i preduzetnicima koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost, od osam do 13 mogu da rade mesare, prodavnica mješovite robe i cvjećare.

The post Banjaluka: Za vrijeme praznika – praznično radno vrijeme appeared first on ATV.

Banjaluka ionako “kuburi” s biciklističkim stazama kojih ne samo da nema dovoljno, nego su i nepovezane i pune oštećenja.

Ako se na takvo stanje dodaju i nesavjesni vozači, koji parkiraju automobile na stazama predviđenim za vožnju bicikla, a takvu praksu uglavnom tolerišu nadležne službe, može se reći da u gradu i nema staza predviđenih za ljubitelje “dvotočkaša”!

Iz Udruženja „Biciklistički kutak Banjaluka” poslali su nam čitavu zbirku fotografija automobila parkiranih što po biciklističkim stazama, što po trotoarima, neki “usred bijela dana”, a neki i tokom noćnih časova.

Ugrožena bezbjednost
Fotografije su, kako kažu u ovom udruženju, nastale u periodu od avgusta pa do prije nekoliko dana, a samo su ilustracija onog što se u gradu dešava svakodnevno. Čak i tamo gdje postoje rijetke staze za bicikliste, građani moraju ili da voze po trotoaru ili po saobraćajnici, čime se ugrožava bezbjednost učesnika u saobraćaju.

– Odnos prema biciklistima je krajnje nekorektan, pogotovo vozača automobila. Danas kada vozite bicikl kroz naseljena područja, glava je u torbi zbog bahatih vozača, koji misle da ako posjeduju automobil – posjeduju i cestu, te nemaju obzira ni prema kome. Biciklističkih staza ionako nema dovoljno, tamo gdje ih ima, nisu urađene kako treba, a ako se na sve doda i ovakvo ponašanje onda nismo u zavidnom položaju – kažu u ovom udruženju.

U Gradskoj upravi kažu da građani mogu prijaviti ovakve slučajeve komunalnoj policiji, nakon čega službenici izdaju prekršajni nalog na ime vlasnika automobila. Takođe, prekršajni nalog može biti izdat i na osnovu neposrednog opažanja službenika, a ne samo po pozivu i prijavi građana.

Prijave komunalnoj policiji
– Kada komunalni policajac neposrednim opažanjem ili po prijavi građana ili radnika na kontroli parkiranja utvrdi da je vozilo parkirano na zelenoj površini, trotoaru, biciklističkoj stazi, kao i na ulazu u poslovni prostor ili pristupni put stambenim ili drugim objektima, izdaće prekršajni nalog na ime vlasnika vozila. Izuzetno, ukoliko ne može biti utvrđen vlasnik ili korisnik vozila, komunalni policajac će odrediti da se vozilo blokira sredstvom za blokiranje točkova. Shodno tome, građani mogu komunalnoj policiji prijaviti nepropisno parkiranje na biciklističkoj stazi. Propisana kazna za takav prekršaj iznosi 40 maraka – kažu u Gradskoj upravi.

Podsjetimo, u ovoj godini gradskim budžetom nije planirana gradnja novih ili povezivanje postojećih biciklističkih staza, što nije neočekivano, jer u zajedničkoj kasi građana Banjaluke nema dovoljno novca ni da bi se pojedine ulice učinile prohodnim i bezbjednim za saobraćaj.

Umjesto gradnje, u godini koja je na izmaku, nadležni su odlučili samo da saniraju postojeće staze, koje tako svježe popravljene, očigledno dobro služe kao parking-mjesta bahatim pojedincima.

Za bicikliste – ni osam kilometara
Banjaluka ima nešto manje od osam kilometara biciklističkih staza, koje nisu povezane u bilo kakvu cjelinu. Skoplje ima 52 kilometra, Zagreb 190, Novi Sad 60, a malo dalje zapadno, Beč raspolaže sa 1.140 kilometara staza koje su namijenjene za bicikliste.
Sa stazama ili bez njih, bicikl je u Banjaluci sve popularnije prevozno sredstvo, a ujedno i najefikasnije, zbog povećanih gužvi i neadekvatne saobraćajne infrastrukture.

The post Biciklističke trake blokirane automobilima: Od staza prave parking! appeared first on ATV.

U banjalučkoj Mjesnoj zajednici Bočac danas je svečano otvoren novi objekat ambulante porodične medicine od 130 metara kvadratnih za čiju su gradnju Ministarstvo zdarvlja i socijalne zaštite Republike Srpske i grad Banjaluka izdvojili oko 190.000 KM.

Oko 900 stanovnika koji gravitiraju ovoj ambulanti u novosagrađenom objektu imaće kvalitetnije uslove za liječenje, a zbog labaratorijskih pretraga više neće morati da idu u gradsku ambulantu.

Pomoćnik ministara zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske LJiljana Ivančić istakla je da je ambulanta u Bočcu jedna od brojnih koje su otvorene tokom ove godine u Srpskoj.

“Sama činjenica da je resorno ministarstvo izdvojilo 70 odsto sredstava za izgradnju ove ambulante govori o njegovoj opredijeljenosti za jačanje i razvoj primarne zdravstvene zaštite”, rekla je Ivančićeva.

Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović istakao je da je Bočac jedna od posljednjih, rubnih mjesnih zajednica na području Banjaluke koja je dobila novu ambualntu porodične medicine.

“Grad je sa trideset odsto sredstava participirao u realizaciji ovog projekta, a siguran sam da će građani biti zadovoljni uslugom i prostorom koji će im služiti”, rekao je Gavranović.

Direktor Doma zdravlja Banjaluka Gordana Tešanović rekla je da će tim porodične medicine u ambulanti u Bočcu biti na raspolaganju građanima tri puta sedmično od 7.00 do 15.00 časova.

“U okviru prostora nalaze se isti sadržaji kao i u svim drugim ambulantama porodične medicine u Banjaluci. Pacijentima su na raspolaganju ljekarska ordinacija, prostorija za intervencije i rad medicinskih sestara, čekaonica, recepcija, mala edukativna sala, a tu će raditi i mini-hematološka laboratorija”, navela je Tešanovićeva.

U banjalučkoj Mjesnoj zajednici Bočac stara zgrada ambulante izgrađena je prije više od 40 godina, a gradnja novog objekta počela je u oktobru prošle godine.

Osim ovog objekta, na području grada Banjaluka u proteklih nekoliko godina otvoreno je ukupno 25 novoizgrađenih ambulanti porodične medicine, a 55 renovirano.

Početkom januara naredne godine trebalo bi da bude otvorena nova zgrada ambulante u Borkovićima kod Banjaluke, a nakon toga i ambulanta u Donjim Kolima.

The post Otvorena nova ambulanta u Bočcu appeared first on ATV.

U vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika broj polazaka autobusa za međunarodne linije biće sveden na minimum.

Kako su objasnili u upravi Autobuske stanice linije će biti redukovane u četvrtak, 31. decembra, u večernjim časovima i petak, 1. januara 2016, u jutarnjim za Novu godinu. Međutim, redovnih polazaka neće biti ni na Badnji dan, u srijedu, 6. januara, u večernjim časovima i na Božić, 7. januara u jutarnjim časovima.

“Autobusi prevoznika “Neobas” i “Autoprevoz” uoči Nove godine neće saobraćati za Beograd u 21 čas preko Bijeljine i 23.30 časova preko Hrvatske. Takođe, ni sutradan neće biti polazaka za Beograd preko Gradiške u 6.15 časova”, rekli su u Autobuskoj stanici.

Dodali su da polazaka za Beograd na Badnji dan neće biti u 21 čas preko Bijeljine i 23.30 časova preko Hrvatske, dok na Božić putnicima neće biti na raspolaganju autobus u 6.15 časova.

U prevozničkom preduzeću “Golub” ističu da 31. decembra 2015. i 1. januara 2016. neće biti polazaka za Štutgart, dok će autobusi za Beč redovno saobraćati.

“Kad su u pitanju polasci za Beograd, što se tiče naših autobusa, polazaka neće biti uoči Nove godine i 1. januara sve do 9.30 časova”, rekli su u ovom preduzeću.

Takođe, i kod drugih prevoznika koji saobraćaju sa Autobuske stanice polasci će biti redukovani pa zato preporučuju da se na put krene dan prije praznika.

Na Željezničkoj stanici su rekli da nema nikakvih izmjena za vrijeme praznika pa će tako vozovi saobraćati po uobičajenom redu vožnje.

” Mi smo 13. decembra napravili izmjene u redu vožnje koje su se odnosile na manja pomjeranja od po nekoliko minuta, između ostalog, brzi voz za Zagreb umjesto u 15.30 časova u narednoj godini kreće u 15.09 minuta”, rekli su na Željezničkoj stanici.

Dodali su da je ovaj novi red vožnje na snazi do 10. decembra 2016. godine, kao i da je zbog praznika povećan broj putnika.

Stanovnicima koji su planirali da za Novu godinu otputuju u inostranstvo moraće na put krenuti ranije.

“Za predstojeće praznike planirao sam da otputujem u Njemačku kod rođaka. Pošto radim 30. decembra, to sam mislio učiniti sutradan, ali sad je to nemoguće”, rekao je Bojan Marković.

Gradski prevoz

Za predstojeće praznike biće redukovani polasci i kad je u pitanju gradski i prigradski saobraćaj. Naime, autobusi gradskog i prigradskog saobraćaja za vrijeme praznika saobraćaće po prazničnom režimu. Pored toga, tokom novogodišnje noći, 31. decembra i 1. januara, na linijama broj jedan, tri, šest, osam, 13A, 13P, 13B, 14 biće organizovan besplatan prevoz putnika.

The post Praznični red vožnje na Autobuskoj stanici u Banjaluci appeared first on ATV.

Na popularnoj društevenoj mreži Fejsbuk postoji stranica Spoted Banjaluka na kojoj sugrađani objavljuju razne informacije o dešavanjima u gradu, izgubljenim ljubavima, pronađenim stvarima, ali i o krađama. Jedan Banjalučanin zadesio se nekom banjalučkom lokalu, a u silnoj gužvi ostao je bez jakne. Na Spotedu je napisao da “poštenog nalazača” moli da mu vrati indeks, a...

The post Banjalučanin u potrazi za izgubljenom jaknom: Nju zadržite, vratite mi indeks! appeared first on ATV.

Omladina sjedi po kafićima, malo stariji sa zanimanjem prate sve što se dešava, ali sa terasa i pristojne udaljenosti. Deklarativno – svi podržavaju radničke proteste i izlazak na ulicu, ali svako iz svog razloga, ne bi da im se pridruži.

“Bojim se da je sve u dogovoru to sve u sprezi sa Vladom.Ne može sindikat potpisati Ranka Mišić predvodi sindikat i jednom rukom potpisati to pa da narod pljuje po njoj, ljepše je ovako izvesti narod na ulice”, “Ovo je totalno neozbiljno, a ovi u Skupštini su još neozbiljniji”, komentarisali su Banjalučani.

Najvidljivija je nervoza među vozačima. Saobraćajna gužva, iza podneva, bila je na vrhuncu, pa im nije ni palo na pamet da traže parking i pridruže se koloni.
Kako se sindikalci približavaju zgradi parlamenta situacija je iz časa u čas sve napetija. Kolone vozila su sve duže, dok saobraćajna policija pokušava da drži stvari pod kontrolom.

Zbog protesta sindikalaca došlo je do potpunog saobraćajnog kolapsa . Posebno je dramatično bilo kod Narodne skupštine.
Gužve su u popodnevnim časovima prošle, a dramu koja je tek počela u Narodnoj skupštini, Banjalučani su nastavili da prate sa još sigurnije udaljenosti – ispred svojih televizora.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!

The post Banjalučani proteste ispratili sa sigurne udaljenosti: Jedni u kafićima, drugi sa terase appeared first on ATV.

Predstavom na ledu ” Bajkovita bajka” hrvatskog klizačkog kluba “Medo” na platou ispred Muzeja savremene umjetnosti otvoreno je klizalište u saradnji sa Gradom, Banjalučkom pivarom i Muzejom savremene umjetnosti.

“U dogovoru sa banjalučkom pivarom, našim preduzećem koji je godinama iskazivao podršku raznim kulturnim, sportskim i drugim manifestacijama, dogovorili smo da građanima Banjaluke ponudimo klizalište koje će trajati dva mjeseca i izbarali smo ovu lokaciju kao jedan od atraktivnijih u gradu, te smo ga otvorili”, rekao je sinoć Slobodan Gavranović, gradonačelnik.

Milka Stanivuković, portparol Banajlučke pivare, istakla je da su oni prepoznali potrebe lokalne zajednice i odlučili da građanima pokolne klizalište.

Klizalištu su se najviše obradovali mališani koji će uživati u bajkovitom klizanju, te smijeh na ledu.

Građani koji posjeduju svoje klizaljke za sat vremena klizanja treba da izdvoje 3 KM, a iznajmljivanje klizaljki se dodatno plaća 4 KM, dok djeca, odnosno do broja obuće 33 mogu besplatno da iznajme klizaljke.

Cjelodnevna karta je 5 KM.

The post Banjaluka: Medo otvorio klizalište ispred Muzeja FOTO appeared first on ATV.