Ruku su jedan drugom pružili Igor Radojičić i Šukret Fazlić, gradonačelnici Banjaluke i Bihaća. U moru političkih prepirki, gradski oci iz dva entiteta, odlučili su se za saradnju.

Sa Radojičićem, kaže Fazlić, dijeli ista uvjererenja, ali i slične probleme, pa ih je zajedno lakše riješiti.

“Mislim da smo u Bosni i Hercegovini pokazali koliko se lako posvađati oko nečega i koliko je lako ne slagati se oko nečega. Evo nas dvojica danas sa saradnicima pokušavamo da nađemo što više stvari koje nas vežu, da pronađemo što više rješenja za zajedničke probleme”, rekao je Fazlić.

Cilj im je, poručuju, da jedni od drugih uče i rješenja koja su se pokazala uspješnim, prepišu u svojim gradovima. Radojičić je, kaže, sa istim ciljem putovao i u Beograd, Novi Sad, Zagreb i Ljubljanu, pa se odlučio i za razgovor sa nešto bližim komšijama.

“Mi smo i jutros evo u Banjaluci tražili dobre prakse i pitali, recimo, kako se rješava pitanje kablovske kanalizacije kad je riječ o kablovskim operaterima, pa smo u poreskoj upravi razgovarali oko optimalnog rješavanja pitanja poreza na nepokretnosti i registara nepokretnosti, od svakog treba nešto dobro uzeti, odakle god to bilo, bilo u našoj zemlji, bilo u drugim zemljama”, rekao je Radojičić.

Konkretnih ideja još nema, ali za početak je, poručuju, najbitniji razgovor. Radojičić je od Fazlića dobio i poziv, da uzvrati gostovanjem u Bihaću. Uskoro bi, kaže prvi čovjek Banjaluke, slične susrete mogao da ima i sa vlastima drugih većih gradova u Bosni i Hercegovini- Tuzle, Mostara i Sarajeva.

The post Gradonačelnici Banjaluke i Bihaća o budućoj saradnji appeared first on ATV.

Dugo najavljivani banjalučki koncert osebujnog bh umjetnika, pjevača sevdalinki Boža Vreće biće održan sutra u Banskom dvoru. Vrećo je već danas u Banjaluci, budući da je na Fejsbuk stranici jedne picerije postavljena je njegova fotka dok uživa u prijatnom ambijentu ovog lokala. Uz fotografiju je napisan i komentar da su sve karte za sutra rasprodate. Fotografija … Continue reading "Božo Vrećo u popularnoj banjalučkoj piceriji FOTO"

The post Božo Vrećo u popularnoj banjalučkoj piceriji FOTO appeared first on ATV.

Odbornici koji ubuduće budu iznosili povjerljive informacije u javnost i ne budu poštovali pravila ponašanja na sjednici Skupštine i mimo nje mogli bi biti kažnjeni kako opomenom, tako i odbijanjem do 30 odsto odborničkog dodatka.

Ovo su neke od najznačajnijih stavki Nacrta etičkog kodeksa Skupštine grada o kojima će odbornici raspravljati na sjednici zakazanoj za 28. februar u 10 časova.

Osim o kodeksu, na jučerašnjoj sjednici kolegijuma Skupštine odlučeno je da naredna sjednica ima ukupno 28 tačaka dnevnog reda.

“Nacrt etičkog kodeksa Skupštine grada podrazumijeva nešto ozbiljniji pristup sankcionisanja i ponašanja odbornika u toku, ali i van skupštinskog zasjedanja. Siguran sam da će biti usvojen jednoglasno”, rekao je predsjednik Skupštine grada Budimir Balaban.

Na kolegijumu je usvojen i izvještaj o realizaciji programa rada Skupštine grada i radnih zaključaka Skupštine za period od 1. januara do 31. decembra 2016. godine, koji će takođe biti dio dnevnog reda ovog zasjedanja.

Od drugih tačaka na dnevnom redu februarske sjednice naći će se i Prijedlog rješenja o izboru potpredsjednika Skupštine te prijedlozi odluka o utvrđivanju osnovice za obračun rente, o dodjeli javne površine radi privremenog zauzimanja, te o utvrđivanju statusa udruženja od interesa za grad.

Raspravljaće i o prijedlozima kalendara kulturnih, turističkih i sportskih manifestacija za ovu godinu. Na dnevnom redu biće i čitav set pitanja iz oblasti prostornog uređenja, kao i više kadrovskih pitanja.

Odbornici su na kolegijumu, između ostalog, polemisali i o raznim drugim pitanjima, pa je tako odbornik iz reda manjina Saša Čudić zatražio da odbornici imaju “wi-fi” odnosno brzi pristup internetu u skupštinskoj sali.

Odbornik NDP-a Dragan Talić predložio je da budu odvojene komisije za etički i pravni kodeks, dok je odbornik PDP-a Draško Stanivuković predlagao strože mjere za odbornike koji ne poštuju pravila ponašanja za vrijeme skupštinskih zasjedanja.

Predsjednik Skupštine grada Budimir Balaban rekao je da će odbornicima uskoro biti dodijeljena i prostorija u kojoj bi mogli držati sastanke sa građanima, na šta je ukazivao Stanivuković.

Zamjena lokacija

Igor Radojičić je govoreći o potencijalnoj zamjeni lokacije za izgradnju tržnog centra pojasnio da je pokrenut postupak izmjene nekoliko regulacionih planova koji obuhvataju gradsku zonu, kao i da predstavnici grada razgovaraju sa investitorima o zamjeni lokacije.

“Na velikom dijelu Paskuline ciglane, koja je potencijalna lokacija za izmještanje tržnog centra, grad ima uknjiženo vlasništvo. Za sada postoji spremnost obje strane o zamjeni lokacije za park sa centralnim spomen-obilježjem za drugu lokaciju koja je u vlasništvu grada i koja je imovinski čista”, pojasnio je Radojičić.

(GlasSrpske.com)

The post Banjaluka: Za kršenje skupštinskog kodeksa manji odbornički dodatak appeared first on ATV.

Udruženje građana Oštra nula organizuje otvoreni forum pod nazivom “Koliko košta biti nezavisan_a u BiH?“ na kojem će govoriti nesuđena nezavisna kandidatkinja na prošlogodišnjim lokalnim izborima Leila Šeper (Sarajevo, opština Ilidža) i nezavisni kandidat Konstantin Savić (Teslić). Razgovor će moderirati psiholog Srđan Puhalo.

Forum je zakazan 20. februara sa početkom u 18:30 časova u Muzičkom paviljonu Staklenac.

U Bosni i Hercegovini živi oko tri i po miliona stanovnika. Prema statističkim podacima iz većih političkih partija, njihovo članstvo broji i do 750.000 ljudi. Iz ovoga se može izvući zaključak da je svaka peta osoba član ili članica neke političke partije.

Leilom i Konstantinom će govoriti o tome koliko je teško krenuti u političku borbu kao aktivistkinja ili nezaposleni pravnik i koje su sve poteškoće na tom putu. Leila se prošle godine pokušala kandidovati kao nezavisna kandidatkinja za odbornicu Opštinskog vijeća Opštine Ilidža, dok se Konstantin kandidovao za načelnika Opštine Teslić.

“Smatramo da je za ovakav korak trebalo puno hrabrosti, s obzirom da je politika kod nas pretvorena u biznis od koga korist imaju samo političke elite i njihova uža i šira rodbina…”, rekli su iz UG “Oštra nula”.

Više informacija o ovom događaju potražite na linku.

The post Koliko košta biti nezavisan: Konstantin Savić u Staklencu appeared first on ATV.

Tokom ove sedmice Banjalučane su obradovali lijepo vrijeme i prijatne proljetne temperature. Jedan Banjalučanin postavio je na Fejsbuk stranici fotografije prvih vijesnika proljeća na koje je naišao na Banj brdu pored Banjaluke. Očekivano, ljepotom se nametnula fotografija visibabe. Na žalost, lijepo vrijeme neće potrajati. U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti oblačno vrijeme … Continue reading "Na Banj brdo stiglo proljeće? FOTO"

The post Na Banj brdo stiglo proljeće? FOTO appeared first on ATV.

Ruglo na mjestu nekadašnje upravne zgrade „Autoprevoza“ u Banjaluci konačno će biti očišćeno i sagrađeni stambeno – poslovni objekti.

Pažnju Banjalučana juče su privukli bageri koji su uklanjali stare garaže za autobuse gradskog prevoza, na Istočnom tranzitu, a koje više od deset godina ruže ovaj dio grada. Mašine krče i nagomilano željezo, a do kraja naredne sedmice, parcela bi trebalo da bude uređena.

Atraktivno zemljište u neposrednoj blizini zgrade Vlade RS, u vlasništvu je firme „MG Mind“, koja, kako saznaje “EuroBlic“, u toku ove godine planira gradnju stambeno–poslovnog objekta.

Kako tvrde upućeni, gradiće se manji stanovi, koji su traženiji na tržištu, a izrada projekta, dobijanje urbanističko – tehničkih uslova i građevinske dozvole tek predstoji.

Važećim regulacionim planom na ovoj lokaciji je predviđena gradnja četiri poslovna objekta uz sami tranzit, te stambeno – poslovna zgrada i sportski objekat prema Parku Mladen Stojanović.

U Gradskoj upravi navode da je zatražena i revizija ovog regulacionog plana, o čemu bi odbornici trebalo da se izjasne na sjednici zakazanoj krajem mjeseca, međutim kako se saznaje zahtjev nije podnijela firma „MG Mind“.

Vlasnik preduzeća Mladen Milanović – Kaja potvrdio je kratko za „EuroBlic“ da se u ovoj godini planira izgradnja stanova na lokaciji bivšeg „Autoprevoza“, ali nije želio da govori o detaljima.

Milanović je bio vlasnik oko 18.000 metara kvadratnih zemljišta pored Istočnog tranzita, ali je dio prodat „Eurohercu“, za koji je njegovo preduzeće izgradilo zgradu. Ovo stakleno zdanje završeno je prije više od godinu i po, a useljen je samo dio.

Stručnjaci tvrde da je lokacija u blizini administrativnog centra Vlade RS jedna od rijetkih u urbanom dijelu grada, koja je ostala neuređena, ali će po svemu sudeći, kao i većina drugih, poslužiti za stambene zgrade.

“Na najboljim lokacijama u centru grada koje su opremljene komunalnom infrasturkturom, dozvolila se izgradnja stambenih zgrada, umjesto da se takav prostor rezerviše za javnu namjenu. Strategijska greška napravljena je prije 15 godina. Treba praviti stanove, ali ne svuda”, ističe dugogodišnji arhitekta Predrag Mitraković, banjalučki načelnik za urbanizam početkom devedesetih godina.

Mitraković dodaje da Grad lošim planiranjem gubi dragocjeni prostor za izgradnju javnih objekata i javnih sadržaja, kao što je šetalište pored Vrbasa, gdje su trebali biti sportski tereni, ali su prostor zauzele zgrade.

Posljednji primjer, navodi on, je i početak gradnje „Siti mola“ u strogom centru kod Palate predsjednika RS, a što se sad pokušava ispraviti.

Stručna javnost upozorava zato da je krajnje vrijeme da Banjaluka dobije urbanistički plan kako bi se jasno definisali gradski prostori i počelo planski graditi. Iako gradonačelnik Igor Radojičić mnogo nade polaže u gradskog arhitektu, Banjalučani koji su iz ove struke tvrde da se izbor osobe za novu funkciju sprovodi na loš način i da bi za taj posao trebalo uvažiti i njihovo mišljenje. Takođe, navode da gradski arhitekta treba biti osoba koja će „nadživjeti“ četvorogodišnji mandat aktuelne vlasti i nastaviti da brine o izgledu Banjaluke i ubuduće, i neće biti podložan političkim pristiscima i građevinskom lobiju.

Urbanistički plan star 40 godina

Osnova planerskog razvoja u gradu i dalje je urbanistički plan iz 1975. godine, iako se, tvrde stručnjaci, još krajem osamdesetih godina, pokazalo da ima potrebe za izradom ovog novog dokumenta. Banjaluka skoro dvije godine čeka da se završi proces izbora firme koja će praviti novi urbanistički plan, a što je „zapelo na sudu“ zbog žalbi ponuđača. Ranije je rečeno da će za izradu urbanističkog plana grada biti potrebno 700.000 KM.

(EuroBlic)

The post Banjaluka: Čisti se zapuštena parcela nedaleko od Vlade RS appeared first on ATV.

Drveni brodovi, plastični avioni preplavili su prostorije banjalučkog Staklenca. Izložbene stolove krasilo je na desetine maketa. A da bi dobili savršenu minijaturu, maketari su provodili i po nekoliko sati rada.

Spretne ruke Dževada Čomora izradile su desetine raznih aviona, a za onih pet koje je izložio na svom stolu, trebalo je minimalnih 50 sati rada.

“Ima gore četiri, pet F4, F16 korser. Za jednu maketu mi treba 50 radnih sati minimalno”, kaže Dževad Čomor, maketar iz Sarajeva.

“Uglavnom radimo makete u kitu od plastike, vazduhoplovstvo, tehnika kopnena. Dok naši prijatelji, imamo prijatelja koji su došli iz Federacije, odavde kolega iz Banje Luke koje rade brodove drvene, jedrenjake, rade naučnu fantastiku”, ističe Slobodan Lajić, član Maketarskog kluba “Kastel”.

Na petu izložbu maketarskih radova došli su ljubitelji i posjetioci iz raznih krajeva. Među njima je bio i Petar Popović iz Slovenije. Kaže, dugo se bavi maketarstvom i nije htio da preskoči ovu u Banjoj Luci. Strastveni ljubitelj ratne avijacije kući se vraća sa novim idejama.

“Vidiš nešto novo, probaću sam da izradim tako da vrlo dobro je, ideje idu sa mnom kući”, kaže Petar Popović iz Slovenije.

Kućama poslije izložbe se vraćaju i maketari iz Srbije. Domaćini iz Banje Luke ostaju sa novim idejama, i planovima za nove izložbe. Uskoro će, kažu iz kluba “Kastel” početi i sa časovima maketarstva.

The post Izložba maketa u Banjaluci: Za jedan model su potrebni sati rada appeared first on ATV.

Banjalučki gradonačelnik Igor Radojičić ocijenio je danas da je Banjaluka na dobrom putu i istakao da je, s ciljem stvaranja stabilnog gradskog budžeta u oblasti javnih finansija pokrenuto restrukurisanje javnog duga, te da je u toku tender za restrukturisanje 73 miliona KM, koji je otvoren do 31. marta.

“To će nam omogućiti da u aprilu donesemo odluku o restrukturisanju gradskog budžeta i dugoročno na desetak godina `ispeglamo` gradski dug i time oslobodimo dio budžetskih sredstava za razvojne i komunalne potrebe”, rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci rezimirajući šta je urađeno za 100 dana nove gradske administracije.

On je naveo da je cilj da se anuitet na godišnjem nivo smanji na 11 miliona KM sa sadašnjih 22 miliona KM.

Govoreći o problemima gradske toplane, on je istakao da je u najtežoj sezoni do sada u smislu obezbjeđenja uslova njenog rada, omogućen kontinuitet grijanja i da se istovremeno radi na pripremi sistemskog rješenja za Toplanu, koje se već 10 godina odgađa.

“Sada je već jasno da to treba biti nova investicija, nova toplana, novi energent. Samo je pitanje pravnog modela i partnera. Imamo dva potencijalna poslovna subjekta koja su zainteresovana za Toplanu”, rekao je Radojičić.

On je naveo da se u razgovoru sa stranim investitorima i bankama osjeti njihova rezervisanost za preduzimanje aktivnosti na ovim područjima zbog nepovoljnih političkih odnosa u zemlji.

Radojičić kaže da je, radi poboljšanja poslovnog okruženja, doneseno niz odluka, među kojima se predviđa smanjenje rente za 5,13 odsto, predlažu dodatna umanjenja naknada za građevinsko zemljište do 50 odsto, uvedena je kategorija posebnog radnog vremena na zahtjev ugostitelja.

On je dodao da je, između ostalog, pokrenuta reorganizacija u četiri preduzeća i javne ustanove, da su završena dva mosta, pomoćni teren fudbalskog stadiona i još neka sitna komunalna pitanja.

“Vodimo tešku borbu za gradsku imovinu. Imamo niz sudskih postupaka i najmaštovitije izazove u smislu pokušaja izuzimanja gradske imovine. O tome smo naročitu polemiku imali sa Pravobranilaštvom i prvi epilog toga su ostavke u toj instituciji”, naglasio je Radojičić.

On je podsjetio da je reorganizovana gradska administracija da bi bila poboljšana unutrašnja organizacija i napravljena efikasnijom.

Današnjoj konferenciji za novinare, prisustvovali su i najbliži saradnici gradonačelnika – zamjenik gradonačelnika Srđan Amidžić i šef Kabineta Milan Grubor.

Dječja igrališta

Gradonačelnik Radojičić je posebno istakao da je Grad ove godine ponudio društveno odgovornim kompanijama učešće u izgradnji i modernizaciji dječijih igrališta.

– Imamo dosta zainteresovanih i vjerujem da ćemo već tokom ove godine imati nekoliko novih dječijih igrališta. Grad će obezbijediti lokacije i svu potrebnu dokumentaciju, a kompanije sredstva za dječija igrališta – rekao je Radojičić i dodao da u ovoj godini očekuje i rekonstrukciju sportske dvorane u Šoping centru.

The post Radojičić nakon 100 dana rada: Banjaluka na dobrom putu appeared first on ATV.

Prvih stotinu dana rada nove banjalučke administracije, gradonačelnik hvali na sva zvona. Nađe se tu i neki propust, ali bitno je, tvrdi, da se napredak vidi.

Stotinu dana ipak nije bilo dovoljno da se kraju privede priča o Toplani i stavi potpis na dogovor sa investitorom, ali krivicu, Radojičić prebacuje na politiku u okruženju.

“Mi smo mislili da imamo partnere, pa je onda razvoj političkih odnosa koji vidite kakvi su, neke strane partnere demoralisao. I sad smo u pripremi u kojoj postoje, da kažemo dva subjekta koji su potencijalno zainteresovani”, kaže Radojičić.

Potencijalnog interesa ima i za refinansiranje duga grada. Ako dogovor zaživi, cifra će se, na godišnjem nivou, spustiti sa 22 na 11 miliona maraka.

To bi dijelom ispeglalo ukupan dug od 73 miliona. Peglanje čeka i problem imovine grada. Gradonačelnik je optimističan, iako je grad izgubio nekoliko sporova.

U opoziciji smatraju da razloga za optimizmom nema.

“Nisam siguran da će to tako biti zato što upravo postoje moćnici koji vladaju tom situacijom. Ovo je spisak lijepih želja iskazanih, a još ne vidimo uopšte djela da su na vidiku. Ako gospodin Radojičić ima stvarno iskrene namjere imaće sigurno moju podršku i podršku opozicije”, ističe Aleksandar Petković, odbornik SDS-a.

Pod palicom nove administracije, svjetlo dana ugledala su dva mosta, pomoćni stadion banjalučkim fudbalerima i kancelarija za građane, kroz koju je, kaže gradonačelnik, riješeno dvjestotinak zahtjeva građana.

Posla ima još dosta. Narednu sjednicu odbornika čeka kalendar sportskih i kulturnih dešavanja i pitanje četiri javna preduzeća.

Pored rak rane grada, banjalučke Toplane, pred odbornicima će se naći pitanje Radničkog univerziteta, Zavoda za izgradnju i centra za razvoj sela.

The post Radojičić hvali rad nove administracije u prvih 100 dana appeared first on ATV.

Banjalučka “Aleja ljubavi” od danas se nalazi na svojoj trajnoj lokaciji – izletištu Trešnjik na Banj brdu.

Aktivnost sadnje tuja organizovana kroz saradnju inicijative građana Rekreativna zona Banja Luka i domaćeg trgovačkog lanca Tropic, realizovana je uz prisustvo Banjalučana koji su prethodnih dana imali priliku da rezervišu tuju koju će zasaditi i posvetiti je voljenoj osobi, prijateljima, porodici ili svome gradu.

“Iako nam vremenske prilike nisu bile izrazito naklonjene ovog vikenda, kiša i hladnoća našim sugrađanima nisu predstavljale prepreku za dolazak na Banj brdo i druženje u prirodi. Drago nam je da su prepoznali značaj ove aktivnosti koja, pored simboličnog izražavanja ljubavi prema najbližima, ima za cilj očuvanje životne sredine i zaštitu prostora banjalučke rekreativne zone”- navela je Aleksandra Marković, portparol domaćeg trgovačkog lanca Tropic.

Prisutni su donirali simbolične iznose novca za tuje, a sva prikupljena sredstva biće proslijeđena odredu izviđača “22. april” iz Banjaluke.

The post Zasađena “Aleja ljubavi” na Banj brdu FOTO appeared first on ATV.

Prvih stotinu dana rada nove banjalučke administracije gradonačelnik Igor Radojičić hvali na sva zvona.

Nađe se tu i neki propust, ali bitno je, tvrdi, da se napredak vidi. Tim povodom gradonačelnik je na svojoj Fejsbuk stranici objavio zanimljivu grafiku u kojoj su nabrojana dostignuća nove vlasti u prvih 100 dana.

Mi u anketi tražimo i vaše mišljenje. Glasati možete samo jednom.

The post Anketa: Ocijenite rad Radojičića i nove vlasti u Banjaluci appeared first on ATV.

Gradska organizacija Crvenog Krsta Banjaluka dobila je humanitarni broj, putem kojeg u periodu od 1.2. do 28.2.2017. godine prikuplja sredstva za pomoć u radu Javne kuhinje. Pozivom na broj 1458, u navedenom periodu građani će biti u mogućnosti da podrže rad Javne kuhinje u iznosu od 1 KM.

The post Pozovi 1458 i doniraj 1 KM “Javnoj kuhinji” appeared first on ATV.

Većina odbornika podržava prijedlog da banjalučka skupštinska sala bude pokrivena internetom, kako bi tokom sjednica svoje argumente mogli da protkrijepe činjenicama koje bi pronašli na internetu.

Ipak, upozoravaju da bi u tom slučaju trebalo spriječiti moguće zloupotrebe, odnosno pristup društvenim mrežama i igricama.

Uvođenje interneta predložio je Saša Čudić, odbornik nacionalne manjine u Skupštini grada, pravdajući to mogućnošću lakše i brže komunikacije.

“Često dođemo u situaciju da nam zatrebaju određene informacije o tačkama o kojima se raspravlja, a mnogo brže možemo doći do njih putem interneta. Zbog toga sam to i predložio”, istakao je on.

S njim se složio i Budimir Balaban, predsjednik Skupštine grada.

Vjeruje da internet može doprinijeti kvalitetnijem radu odbornika.

Objašnjava da to nije nikakva komplikacija, te da bi Wi-Fi vrlo brzo mogao “ući” u skupštinsku salu.

Odbornici bi u svakom trenutku mogli provjeriti šta ima treba

Boran Bosančić, odbornik DNS-a, takođe podržava uvođenje Wi-Fi mreže, pod uslovom da to ide u pravcu digitalizacije i boljeg tehničkog korištenja od strane odbornika.

“Ne bi bilo loše uvesti internet, ali ako se omogući korištenje laptopa i drugih sredstava kako bi odbornici u svakom trenutku mogli provjeriti podatak koji im treba, ali bi možda trebalo da se na njemu blokiraju društvene mreže, YouTube i druge aplikacije koje ne služe odbornicima u njihovom radu”, istakao je Bosančić.

Sve što vodi napretku rada odbornika je dobro i to bi trebalo svi da podrže, smatra Vladimir Mirošljević, odbornik NDPa.

“Ne možemo se baviti logikom da će to ići u zloupotrebu, već razmišljati da će to koristiti odbornicima, da se oni mogu vrlo brzo vratiti na materijal sa skupštinskog sajta koji im je potreban. Ako će to neko zloupotrijebiti, neka ide njemu na čast”, kazao je Mirošljević.

Za uvođenje interneta je i Draško Stanivuković, odbornik PDP-a.

“Mislim da nova oprema u Skupštini ne bi bila bacanje novčanih sredstava. Kada bismo imali tu iPad na kojem bismo mogli raditi bez korištenja telefona na taj način bismo izbjegli zloupotrebu, jer dosta ljudi igra igrice i ne radi tokom sjednice Skupštine”, objasnio je Stanivuković.

S druge strane, Gordana Lihović, odbornica SNSD.a, mišljenja je da u toj prostoriji ne bi trebalo da bude interneta jer bi, kako navodi, samo služio za odvlačenje pažnje s onoga što se radi.

“Mislim da je sve do ljudi. Znam da se ne možemo oduprijeti promjenama, ali nisam sigurna da je to nužno. Po mom mišljenju bi zbog bolje koncentracije i pažnje bilo dobro da uopšte nemamo internet u sali”, istakla je Lihovićeva.

(Nezavisne novine)

The post Wi-Fi ujedinio banjalučke odbornike appeared first on ATV.

Kopredsjednik Centra za privrednu saradnju Republike Srpske i Nižnjenovgorodske oblasti Jurij Vladimirovič Smorodov rekao je danas u Banjaluci da je cilj dolaska nižnjenovgorodske delegacije u Srpsku podrška gradnji rusko-srpskog hrama u gradu na Vrbasu.

Smorodov je istakao da će taj projekat biti realizovan u saradnji Centra i Imperatorskog pravoslavnog palestinskog društva iz Rusije, te da je uvod u sve to večerašnje kulturno veče posvećeno sjećanju na rusku carsku porodicu Romanov, te cara Nikolaja Drugog, koji je zadužio Srbe u prošlom vijeku.

On je rekao da će se rukovodstvo Imperatorskog pravoslavnog palestinskog društva iz Nižnjeg Novgoroda danas sastati sa predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom, kome će predati pismo podrške projektu gradnje rusko-srpskog hrama.

“Pismo je potpisao Sergej Stepašin, koji je rukovodilac Imperatorskog pravoslavnog palestinskog društva iz Rusije i bivši predsjednik Vlade Rusije”, rekao je Smorodov.

Kopredsjednik Centra za privrednu saradnju Republike Srpske i Nižnjenovgorodske oblasti Nebojša Pantić izjavio je da je Centar formiran u martu prošle godine u Nižnjem Novgorodu s ciljem razvoja privredne, kulturne, naučne, sportske i druge vrste saradnje.

Episkop gorodecki i vetluški Avgustin istakao je da dolazak visoke delegacije Nižnjeg Novgoroda u Banjaluku predstavlja produžetak iskrenih i bratskih odnosa Srba i Rusa.

On je dodao da je gradnja rusko-srpskog hrama u Banjaluci u čast Nikolaja Drugog Romanova i njegove porodice svjedočanstvo da odnosi Srba i Rusa ostaju čvrsti i iskreni.

Na kraju konferencije za novinare potpisan je Memorandum o saradnji Poljoprivrednog univerziteta u Nižnjem Novgorodu i Više tehničke škole iz Doboja.

Kulturno veče “U susret ruskom caru”, posvećeno carskoj porodici Romanov, biće održano u Koncertnoj dvorani banjalučkog Banskog dvora sa početkom u 18.00 časova.

Na kulturnoj večeri biće održana projekcija dokumentarnog filma o Romanovima, nakon čega će u Velikom salonu Banskog dvora u 19.00 časova biti otvorena izložba unikatnih fotografija iz porodičnog albuma te carske porodice.

Najavljeni su i nastupi horova Ruskog kulturnog centra “Ruski mir” i sveštenika Eparhije banjalučke, kao i besjeda episkopa Avgustina o Romanovima.

Kulturno veče “U susret ruskome caru” organizuje banjalučki Kulturni centar Banski dvor zajedno sa Administracijom grada Banjaluka, Eparhijom banjalučkom Srpske pravoslavne crkve, Imperatorskim pravoslavnim palestinskim društvom Rusije i gradom Nižnjim Novgorodom.

Delegacija iz Nižnjeg Novgoroda boravi u Banjaluci već dva dana, a do sada su je primili predstavnici Vlade Srpske, Narodne skupštine, kao i Njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem.

Ova delegacija bi sutra trebalo da obiđe i Memorijalni centar Donja Gradina, a posjetu završavaju u četvrtak, 23. februara.

(Srna)

The post Rusi podržali izgradnju rusko-srpskog hrama u Banjaluci appeared first on ATV.

Višemjesečni mobing od strane Vere Sladojević, direktorke Centra za socijalni rad Banjaluka, zbog koje radnici na posao dolaze pod sedativima, je kulminirao, pa su nadležni u ovu ustanovu poslali inspekciju.

U Centru za socijalni rad vlada atmosfera straha i nepovjerenja, tvrde radnici. Petoro stručnjaka koji bi trebalo da rade sa socijalnim kategorijama je na bolovanju i potražilo je pomoć psihijatara, i to zbog mobinga koji nad njima vrši direktorica Vera Sladojević, tvrde radnici.

Radnici kažu da već mjesecima, anonimno, ali i javno upozoravaju da zbog pritisaka Sladojevićeve ne mogu da rade svoj posao.

U jednom od pisama radnika navedeno je da je Sladojevićeva iskoristila korisnike centra, jer ih je plaćanjem iz kase Centra i na druge načine vrbovala da je prate po političkim mitinzima i da glasaju za nju. Optužuju je i za zloupotrebu službenog položaja, trgovinu političkim uticajem, te korupciju.

Jedini radnik koji imenom i prezimenom žali da istupa u vezi sa dešavanjima u Centru, Bojan Arula, tvrdi da on trpi najjače “udare” direktorice, zbog ranijeg sukoba koji su imali, te da mu neprestano prijeti otkazom.

“Okrivila me je i da okrećem radnike protiv Upravnog odbora, jer sam se pobunio protiv njenog zahtjeva da skupimo novac i platimo im novogodišnju večeru, u situaciji kada dugujemo novac našim korisnicima. Smatrao sam da je to što od nas traži protivzakonito, kao i većina radnika, i glasali smo protiv. Pokrenula je i disciplinski postupak protiv mene, jer joj ne persiram u privatnoj komunikaciji, te mi je odbila novac od plate”, rekao je Arula.

“EuroBlic” je upoznat sa dva slučaja gdje su korisnici socijalne pomoći potvrdili da ih je Vera Sladojević zloupotrebila ili vršila pritisak na njih u cilju vlastite promocije, a o ovim slučajevima i optužbama radnika zatražili su njenu izjavu.

“Vidjećemo ko je uputio anonimno pismo, a nikakve zloupotrebe nije bilo u Centru. Pojedincima ne odgovara što ne dozvoljavam kriminal u Centru, ali to je njihov problem. Niko mi ne može prigovoriti da ne radim u interesu svojih korisnika, a niti jednog momenta nisam zloupotrebila njihova prava”, rekla je Sladojevićeva i novinare optužila da vrše pritisak na nju.

Direktorica Vera Sladojević nije htjela ni da sasluša za šta je konkretno optužuju korisnici, pa je rekla da nema vremena za razgovor i spustila slušalicu.

Korisnici socijalne pomoći, ali i radnici i sindikat, žalili su se i Gradskoj upravi, zbog čega je gradonačelnik Igor Radojičić pozvao republičke institucije da odu u kontrolu u Centar.

“Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS uputiće nadzor u Centar za socijalni rad, kao i republičke inspekcije. Sačekaćemo njihove nalaze i, ukoliko bude bilo potrebno, formiraćemo i neko svoje tijelo, ali Grad ima ograničene nadležnosti u ovom slučaju, iako je osnivač ustanove”, rekao je Radojičić.

Vera Sladojević kadar je DNS, a na funkciju je imenovala Skupština grada na osnovu koalicionog dogovora ove stranke sa SNSD i SP.

Granulić: Prekinuti agoniju

Od predsjednika Granskog sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS Milenku Granuliću radnici Centra za socijalni svakodnevno traže pomoć, a za loše stanje u ustanovi on optužuje politiku i pogrešan odabir kadrova.

“Direktorka vrši veliki pritisak na radnike, na posao dolaze pod sedativima i nisu u stanju da obavljaju svoje dužnosti. Sindikat će ih podržati i nadam se da će agonija u Centru uskoro biti prekinuta, jer oni više ne mogu da trpe teror”, rekao je Granulić.

(EuroBlic)

The post Radnici tvrde: Direktorica Centra za socijalni rad vrši mobing appeared first on ATV.

Grad bi mogao da dobije 30 novih dječijih igrališta u više mjesnih zajednica, čiju bi izgradnju finansirale lokalne kompanije.

Ovo su potvrdili u Gradskoj upravi i objasnili da je gradonačelnik Igor Radojičić inicirao zajednički projekat sa društveno odgovornim firmama iz grada koje su pokazale interesovanje da učestvuju u gradnji igrališta.

– Imamo puno zahtjeva za nove ljuljaške, tobogane, vrtuljke i druge slične sprave. Grad nije u mogućnosti da iz budžeta izdvoji znatnija sredstva za gradnju dječijih igrališta. U ovom projektu obezbijedićemo od 20 do 30 lokacija koje bi putem donacija mogle da budu opremljene spravama za igru – rekao je koordinator za saradnju sa sredstvima informisanja Milenko Šajić.

Dodao je da je u proteklih nekoliko godina na području grada izgrađeno više od 65 dječijih igrališta.

– U njih je uloženo 1.000.000 KM. Uglavnom su pravljena unutar stambenih blokova – istakao je Šajić.

U mjesnim zajednicama kažu da se već duže vrijeme obraćaju nadležnima povodom ovog problema.

– Mislim da bi nova igrališta mogla da budu izgrađena kod Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić”. Već smo dobili saglasnost direktora da nam ustupi dio zemljišta za ove svrhe. Druga lokacija bi mogla da bude na Lazinoj njivi ili na okretištu autobuske linije 13 u ulici Vojvode Prijezde. Kumsalama mnogo toga treba, pa i dječije igralište – kazao je predsjednik Savjeta mjesne zajednice Lazarevo 1 Obrenko Slavnić.

Ulica Frane Supila u naselju Borik 2 je mjesto u kojem ima prostora za ovu namjenu.

– Osim toga imamo i dosta djece koja u slobodno vrijeme trčkaraju po asfaltu. Tražili smo i prethodnih godina da razmotre mogućnost za novo igralište, ali još se ništa nije desilo kada je riječ o tom pitanju. Igralište na kojem je planirana izgradnja crkve, pa naknadno stopirana, nije ponovo postavljeno – rekao je predsjednik Savjeta mjesne zajednice Borik 2 Drago Dragić.

Oprema i dizajn

Milenko Šajić ističe da se za uređenje igrališta koristi oprema savremenog dizajna, živih boja i oblika, anatomski prilagođena djeci.

– Oprema za igrališta je izrađena u kombinaciji sa drvetom, sa skinutim oštrim rubovima. Podloge su izgrađene od zaštitne antitraumatske livene gume. U sklopu igrališta su postavljene klupe, korpe za otpatke, pristupne staze i po potrebi parkovska rasvjeta – kazao je Šajić.

(Glas Srpske)

The post Planiraju izgradnju 30 igrališta u Banjaluci appeared first on ATV.

Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za komunalne poslove u Gradskoj upravi Banjaluka Petar Bilčar rekao je danas da će Uprava grada obnoviti trim-stazu na Banj brdu, koja vodi od podnožja do izletišta Trešnjik, za šta će biti izdvojeno 15.000 KM.

“Dužina staze je oko dva kilometra, a plan je da se staza popravi na dijelovima gdje je to potrebno, te da se položi odgovarajući materijal i poprave mostovi”, rekao je Bilčar novinarima nakon posjete Banj brdu.

On je izrazio uvjerenje da će se obnova trim-staze biti završena u roku od dva mjeseca, u zavisnosti od vremenskih uslova.

Bilčar je napomenuo da je plan da se svake godine uradi po jedna staza, kako bi mreža staza dugoročno bila na raspolaganju građanima.

Predstavljanju plana za obnovu pješačke staze na Banj brdu prisustvovali su i članovi Rekreativne zone Banjaluka i Atletskog kluba invalida “Vrbas”, kao i predstavnici gradskog Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, omladinu i sport.

Tihomir Dakić iz Rekreativne zone Banjaluka izrazio je zadovoljstvo jer je Gradska uprava prepoznala Banj brdo kao potencijal za razvoj sporta i turizma, naglasivši da će revitalizacija šumskih staza na Banj brdu dovesti još veći broj rekreativaca, kako domaćih tako i iz inostranstva koji posjećuju grad.

Član Atletskog kluba invalida “Vrbas” Duško Tadić rekao je da su u rukovodstvu Banjalučke trkačke lige planirali da u junu jedna od četiri trke bude održana na Trešnjiku.

(Srna)

The post Za trim-stazu na Banj brdu 15 hiljada KM appeared first on ATV.

Banjalučki rekreativci i ljubitelji prirode, uskoro će moći da prošetaju novom stazom i to na Banj brdu.

Trim staza duga dva kilometra postoji i danas, ali se, kažu u Gradskoj upravi, javila potreba za njenom obnovom. Plan radova već je usvojen, a izdvojena su i potrebna sredstva.

“Za ovaj projekat je izdvojeno 15 hiljada maraka, plus da ćemo kroz, jer mi imamo redovno odražavanje kako vodotokova pošto prolaze pored i potoci i kroz redovno održavanje izletišta, kroz košenje Trešnjika, mi ćemo uraditi i druge zahvate kao orezivanje šiblja da bude nesmetan prolaz”, rekao je v.d. načelnik Odjeljenja za Stambeno – komunalne poslove Grada Banjaluke.

Trim staza pružaće se sve do izletišta Trešnjik. Kao simbol zdravog duha, služiće rekreativcima krajiške ljepotice, ali i onima iz okoline. Tu se priča ne završava. Novu stazu iskoristiće i profesionalni sportisti i to za nešto konkretniju namjenu. Svoje trkačko umijeće, na stazi će pokazati već u junu.

“Mi u banjalučkoj trkačkoj ligi, koja sačinjava četiri trke, smo planirali da druga trka u junu mjesecu već bude organizovana ovdje na Trešnjiku, tako da što se tiče organizacije trke, mnogo će nam pomoći da se održi tom trasom kojom smo sada prošli”, rekao je organizator Banjalučke trkačke lige Duško Tadić.

“Drago mi je da je prije svega stigao jedan praktičan odgovor Gradske uprave kada je u pitanju prepoznavanje Banj brda i čitave rekreativne zone kao potencijala, i ono što će ovim revitalizacijom tim šumskih staza koje se već uveliko koriste ustvari povećati broj samih posjetioca kako domaćih tako i turista kojih je praktično sve više”, rekao je član Grupe građana “Rekreativna zona” Banjaluka.

Rampu koja automobilima ne dopušta prolaz na šetalište, u Rekreativnoj zoni, kažu, uspješno čuvaju. U ljepotama Banj brda, tako će i dalje moći da uživaju samo pješaci, bar dok se na stazi ne uspostavi prevoz na električni pogon. Koliko će na takav prevoz banjalučani čekati, ne zna se. S druge strane, obećanu trim stazu, dobiće uskoro, kažu u Gradskoj upravi.

Ukoliko to vrijeme dozvoli, radovi na obnovi trim staze počeće uskoro. Sve bi trebalo da bude gotovo za dva mjeseca.

The post Banjalučki rekreativci dobijaju novu stazu na Banj brdu appeared first on ATV.

Potpredsjednik Skupštine grada Banjaluka Milan Milaković izrazio je očekivanje da u narednih 20 dana Skupštini bude dostavljen prijedlog rješenja za gradsko grijanje.

Milaković je istakao da je budućnost banjalučke “Toplane” jedna od najvažnijih odluka.

“Važno je da odluka bude što prije donesena da bi eventualno rješenje moglo biti realizovano u ovoj građevinskoj sezoni, odnosno da bismo spremni dočekali sljedeću zimu”, rekao je Milaković za “Glas Srpske”.

Prema njegovim riječima, opredjeljenje Skupštine i Gradske uprave je unapređenje privrede, razvoj grada, sporta, te očuvanje zelenila.

“Treba intenzivirati rad načelnika odjeljenja, šefova odsjeka i svakako rad kompletne gradske administracije. Iskreno smatram da smo na dobrom putu da zajedno pokrenemo i promijenimo nabolje neke stvari”, naveo je Milaković.

On smatra da Privredna komora grada Banjaluke zajedno sa gradonačelnikom Igorom Radojičićem treba pokrenuti projekat nastupa domaćih firmi na evropskom tržištu.

“To je ključ razvoja privrede. Ne treba zaboraviti ni strane investitore, kao ni javno-privatno partnerstvo”, rekao je Milaković.

(Srna)

The post Milaković: U narednih 20 dana očekujem prijedlog rješenja za grijanje appeared first on ATV.

O tome kako je Banjaluka dobila ime postoji nekoliko tumačenja, od kojih su dva najčešća. Prema prvom, naziv Banjaluka grad je dobio jer se prvo banjalučko naselje nalazilo oko banje, kako se tada zvao izvor tople vode, a kasnije se naselje širilo u ravnicu, tačnije – luku.

Interesantna je činjenica da po Banjaluci danas naziv nosi jedna vrsta tulipana koja se uzgaja u Holandiji. Takođe, Banjalučani vjeruju da je baš po njihovom gradu ime dobila jedna manja italijanska opština koja danas nosi naziv Banji di Luka (Bagni di Lucca).

Srpski Milanovac je jedno od novijih naselja u gradu, u kome sada ima oko 4.000 stanovnika, a ime je dobilo po potoku koji teče kroz njega. Jedno vrijeme se zvao i Šargovac. Naselje Česma je nekada bilo industrijska zona zbog fabričkog pogona Incel, koji je, osim što je zapošljavao veliki broj radnika, bio i uzrok značajnog zagađenja vazduha. Samo ime dobilo je po javnoj česmi koja se nalazila u naselju i iz koje je uvijek curila voda.

Naselje Petrićevac je, prema legendi, ime dobilo po majstoru Petru, koji je gradio džamiju Ferhadiju. Ferhad-paša Sokolović u jednom sukobu je zarobio austrijskog grofa Engelberta Auersperga i za otkup dobio 30.000 zlatnika. Nakon toga je angažovao majstore da sagrade najljepšu džamiju. Na upit majstorima da li mogu ljepšu bogomolju sagraditi, oni odgovoriše da mogu, ali za veće pare. Nakon toga ih je paša zatvorio na munari džamije, a oni sagradiše krila i jedne noći poletješe. Majstor Petar je sletio na Petrićevac.

Motike su prigradsko banjalučko naselje, udaljeno nekoliko kilometara od samog centra. Kako se radi o pretežno poljoprivrednom kraju, ime je dobilo po istoimenoj alatki. Naselje Dragočaj nekadašnje ime Drago Blato duguje majstoru Dragi koji je radio džamiju Ferhadiju, dok Rosulje ime duguju jutarnjoj rosi u blizini rijeke Vrbas.

Paprikovac je dobio naziv po paprici koju su u Banjaluku donijeli Bugari. Prije rata u ovom dijelu grada živjeli su uglavnom katolici. Kada su došli Bugari, počeli su obrađuju zemlju na do tada neviđen način, pa su izazvali veliko interesovanje stanovništva. Sadili su paprike na vrbaskim plažama i u drugim dijelovima ovog naselja. U sklopu ove mjesne zajednice postoje naselja Mjesec i Sunce. Sunce zbog zgrada koje su žute, a u drugom dijelu naselja postoje bijele zgrade, pa su mještani donijeli odluku da nazovu ove dijelove grada po tim svemirskim tijelima.

Naselje Lazarevo se ranije zvalo i Budžak (tur. zabačeno mjesto, ćošak), a ime je dobilo po caru Lazaru. Danas, ovo je jedna od najvećih mjesnih zajednica u Banjaluci.

Lauš danas ima oko 30 hiljada stanovnika, a ime dobio po kamenu koji se zvao lauš, a koji se izvlačio iz rudnika u tom naselju. Kamen je bijele je boje, od njega su se pravile stare kuće, a u tom vremenu je bio jedan od najboljih i najskupljih. Današnja Karađorđeva ulica se upravo zbog rudnika ranije zvala Rudarska, a dan danas se duž ove ulice mogu vidjeti nekadašnje upravne zgrade rudnika, male jednospratnice u kojima ljudi žive.

Kočićev vijenac se prije rata zvao Hiseta, od riječi “hise” što znači dio. To je značilo da se to dio gradskog prostora u kome se mogu naseljavati budući žitelji. Nakon rata, naselje je dobilo naziv po Petru Kočiću. Danas se smatra idealnim za stvaranje porodice, zbog dovoljno igrališta i zelenih površina. Zanimljivost vezana za ovo naselje su Šampite – niz duhačkih i uskih zgrada koje su, zbog prepoznatljivog izgleda, dobile i nadimak koji nose.

Naselja Centar, Bulevar i Nova varoš ove nazive su dobila po dešavanjima koja su ih obilježila pa je tako Centar nastao od dijela grada koji je bio središte dešavanja za vrijeme vladavine Austrougarske, Bulevar po Bulevaru revolucije, a Nova varoš po tome što nastala nakon zemljotresa 1969. godine. Nova varoš danas je jedno od najkompletnijih naselja jer ima dovoljno zelene površine, stabala, ambulantu i školu.

Starčevica je nekada bila Rebrovac. Kod Ulice Stevana Bulajića postojalo je naselje Ćermetana, ali sadašnja Starčevica je bila samo njiva i prvo su izgrađene škole, a kasnije i stambene zgrade. Naselje je dobilo ime po porodici Starčević, koja je bila veoma moćna u prošlom vijeku i imala imovinu na većem području naselja.

Borik je izgrađen nakon zemljotresa i naziv nosi po borovima koje su na tam području posadili Austrijanci. Osim te aleje, oni su tu imali i veliku kasarnu na prostoru današnjeg studentskog kampusa. Takođe, i dio ogromnog šetališta na prostoru kompleksa ‘Akvane’ bio je zasađen velikim zimzelenim stablima, uglavnom borovima. Ti borovi su na tom prostoru bili sve do osamdesetih godina 20. vijeka, jer je i tadašnja vojska koristila austrijske poligone odnosno kasarnu. Kupusište koje se danas nalazi između Borika i centra, prije nego što je postalo park, bilo pravo kupusište. Iza tog polja kupusa, tamo gdje su danas lamele u Boriku, bile su njive sa kukuruzom. Šezdesetih se tamo išlo na izlete.

Obilićevo je nekad bio Mejdan, jedna od 40 banjalučkih mahala. Za vrijeme Otomanske imperije, Mejdan ili Megdan zapravo je bio veliki prostor za vojne vježbe ili egzercir turske posade Kastela. Ne treba zaboraviti da je tvrđavu i taj prostor povezivao Ferhadpašin most, preko kojeg su konjica i pješadija odlazila na poligon, odnosno vježbalište u sklopu Mejdana. Današnji naziv je nastao u čast Milošu Obiliću.

Prema informacijama koje je skupljao Slavko Podgorelac, Karanovac je dobilo ime po imanjima posjednika Karana. Ovo naselje je opisao čak i njemački putopisac Hajnrih Rener na početku 20. vijeka.

Srpske Toplice su ranije bile Gornji Šeher, a to je naselje iz koga je nastala današnja Banjaluka. Nekada kasaba sa trošnim kućicama, danas je poprilično uređeno naselje. Naziv su ustanovile nove vlasti ne vodeći računa o tome da su “toplice” hrvatski izraz za termalne vode, dok se kod nas koristi izraz banja. Novoselija nosi naziv po Novom Selu koje je odredio Sofi Mehmed-paša, porijeklom Bugarin, a zamišljao je to kao prostor za ljetni odmor i odmaralište bogataša. Ovi nazivi su uglavnom nastali u 16. vijeku, a danas ovo naselje broji oko šest hiljada stanovnika.

Drakulić je ime dobio po drveću koje su mještani nazivali drakule, a sada su to bagremi. Razmišljajući kako da nazovu svoje naselje, odlučili su da mu umjesto drakula nadijenu ime Drakulić. Zalužani su ime dobili po riječi zalug, što u slavenskom jeziku znači rastinje, močvara, zemljište obraslo grmljem.

Na zanimljiv način imena dobijali i dijelovi grada

Područje sa barakama, između Vidovdanske i ulice Jovana Dučića, Banjalučani godinama zovu “Paskulina ciglana“, a prema riječima istoričara Zorana Pejašinovića, naziv potiče od prezimena porodica Paskolo. Oni su bili bogati italijanski industrijalci porijeklom, a na tom mjestu su u 19. vijeku imali ciglanu.

Ime Parkić, kako Banjalučani danas nazivaju ulicu Svetislava – Tise Milosavljevića, prvog bana Vrbaske banovine i tvorca moderne Banjaluke, novijeg je datuma. Prvobitno Parkić se zvao prostor između Opštine i Banskog dvora, gdje se danas nalazi crkve Hrista Spasitelja, a gdje je decenijama bio park i kultno okupljalište mladih. Kako je naziv park bio rezervisan za Park „Petar Kočić“, omladina je svoj kutak nazvala Parkić. Nakon izgradnje hrama, Parkić se, po namjeni i imenu, preselio u obližnju pješačku zonu.

Malta je dio grada koji se nalazi između parka “Mladen Stojanović” i stočne pijace. Šezdesetih godina prošlog vijeka, mladiće iz ovog naselja zvali su Maltežani. Tu se nalazila gradska carina, poznatija kao malta, na kojoj se naplaćivala naknada za ulazak stoke i robe u grad.

(Banjaluka.net)

The post Znate li kako su naselja u Banjaluci dobila nazive? appeared first on ATV.